Jedan od najvećih živih epskih pjesnika
Božo Đuranović svoje bogato pjesničko stvaralaštvo podijelio je sa polaznicima škole gusala „Sveti Đorđe” iz Nikšića i brojnim poštovaocima njegovog grandioznog djela. Sala istoimenog Društva crnogorsko-ruskog prijateljstva u gradu podno Trebjese bila je tijesna da primi sve one koji su htjeli da čuju zvuk gusala i pjesme koje je stvarao golijski bard Božo Đuranović. Ili, kako to reče voditelj programa
Nikola Vučeljić – veče je posvećeno čovjeku koji je za sva vremena zadužio gusle i guslare. Đuranović je rođen na Božić 1940. godine u Štitarima, Golija, a najpoznatija njegova pjesma o rodnoj Goliji i Golijanima je „Razura Lazara Pecirepa”. Objavio je zbirke epskih pjesama „Vuk i Crna Gora”, „Sa Duge i Golije”, „Slavni dani i megdani” dva izdanja, „Sa krvavih razbojišta”, „Vojvoda Joksim Knežević” i „Ne predati slavu zaboravu”. U poslednjoj zbirci koja je objavljena prije dvije godine nalazi se i pjesma „Ženidba Baća Mićunovića”. Božo Đuranović je saradnik mnogih listova i časopisa. Član je redakcijskog odbora časopisa „Golija”, savjetnik i saradnik časopisa „Guslar” kojeg izdaje Guslarskog društvo „Filip Višnjić” u Kičineru – Kanada. Član je stručnog savjeta „Glas gusala” – Beograd, kao i mnogih guslarskih društava Crne Gore, Republike Srpske i Srbije. Autor je i nadaleko poznate pjesme „Suđenje serdaru Šćepanu Radojeviću”. Zasigurno najpoznatija i nasjlavnija pjesma ne samo na repertoaru Boža Đuranovića nego cijelog guslarstva jeste „Pogibija popa Mila Jovovića”. Prvi put su je snimili 1977. godine Stojan Šipčić, Luka Karadžić, Đuro Krsmanović i Labud Tomić na gramofonskoj LP ploči. To je bio prvi osmerac snimljen uz gusle.
– Veliki dio njegovog stvaralaštva ušao je u devet enciklopedija najboljih epskih pjesama. Đuranović je dobitnik prve nagrade „Hadži Radovan Bećirović Trebješki” za najbolju pjesmu Crne Gore, Srbije i Republike Srpske. Skoro sve njegove pjesme snimili su najpoznatiji guslari. A prva pjesma u njegovoj najnovijoj zbirci posvećena je upravo guslama i guslarima, kao i mladim naraštajima koji će tek da zablistaju na guslarskom polju, kaže Vučeljić, podsjećajući da su svojevremeno narodni guslari
Branko Perović i
Slavko Jeknić u saradnji sa glumcima
Mihailom Mišom Janketićem, Danilom Lazovićem i
Sonjom Jauković snimili čuvenu Božovu pjesmu „Knjaz Danilo i Kadići”.
– Prema ocjeni velikog broja ljubitelja gusala, ta pjesma i izvođenje spada u sami vrh aktivnosti i snimaka vezanih za gusle. Ova pjesma i vrhunsko izvođenje na najbolji način pokazuju da su gusle epika, ali i instrument koji u svom sastavu sadrži i određene segmente dramske umjetnosti, naglasio je Vučeljić. Izuzetno veče koje je praćeno ovacijama brojne publike uveličali su mladi guslari iz škole koju sjajno predvodi njihov učitelj
Maksim Vojvodić. Da za budućnost gusala i guslara u Nikšiću i Crnoj Gori ne treba brinuti potvrdili su svojim nastupima
Radovan Suknović, Filip Balandžić, Marko Nedić, Nebojša Toljić, Matija Peković, Maksim Rašović, Duško Radulović, Radovan Zečević, Jovan Đurđevac, Miko Kecojević, Stefan Grubač, Marko Popović, Matija Matijašević, Pavle Matović i
Jovan Balandžić. Potpredsjednik Društva crnogorsko-ruskog prijateljstva u Nikšiću, domaćina ove svetkovine,
Velimir Lule Kasalica odao je zahvalnost Maksimu Vojvodiću i njegovoj školi gusala kao i epskom bardu Božu Đuranoviću koji je najveći „krivac” za jedno izuzetno lijepo veče, čije pjesme su mlađi naraštaji uz gusle sa posebnim emocijama i bez greške izvodili.
Ž. Š.
Puno srceBožo Đuranović je zahvalio organizatorima ove večeri, ističući da je neizmjerno srećan što epska poezija u Nikšiću i Crnoj Gori ima budućnost.
– Večeras mi je srce puno. Vidio sam ovu mladež s kakvom ljepotom druguju sa guslama i mojom poezijom. Zato im veliko hvala, a meni ne preostaje ništa drugo nego da nastavim u istom ritmu. Na zadovoljstvo moje i brojnih mojih poštovalaca, kazao je za „Dan” Đuranović.
Komentari
Komentari se objavljuju sa zadrškom.
Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijedjanje i klevetanje. Nedozvoljen sadržaj neće biti objavljen.
Prijavite neprikladan komentar našem
MODERATORU.
Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite našem
Ombudsmanu.